stambena zgrada

Preseljenje u novi stan donosi potpuno novu obavezu sa kojom se niste susretali ranije ukoliko niste živeli u zgradi, a to je:

  • učestovanje na sastancima skupštine stanara i donošenje zajedničkih odluka koje se tiču svih vlasnika stanova.

Stambeni objekti koji poštuju kulturu zajedničkog dogovaranja i upravljanja osetiće brojne benefite po svoju stambenu okolinu i doneti bolje odluke koje se tiču većeg stepena funkcionalnosti i praktičnijeg zajedničkog života.

Skupština stanara je telo stambene jedince bez koje se ne mogu doneti odluke koje se tiču korišćenja zajedničkog prostora unutar i oko zgrade.

U nastavku teksta pročitajte nešto više o tome šta je skupština stanara, kako ona funkcioniše, kako se donose odluke i druge bitne pojedinosti.

Formiranje skupštine stanara

Prema Zakonu o stanovanju i održavanju stambenih zgrada, utvrđeno je da svaka stambena jedinica mora formirati skupštinu, koju čine vlasnici stanova, odnosno zakupci ukoliko se sa tim složi vlasnik izdavač.

Potrebno je da budete upoznati sa svojim budućim obavezama ako uskoro planirate useljenje u novi stan. Buduću selidbu za vas može u potpunosti sasvim bezbedno obaviti profesionalna agencija za selidbe Miladinović. Na vama je samo da nam kažete šta vam je od usluga za selidbu potrebno i da se opustite, dok je sve ostalo na nama. Ne razmišljajte o procesu preseljenja, već o životu koji vas čeka u novom stambenom objektu. 

Pravna lica koja su vlasnici stanova ovlastiće svog zastupnika da glasa i raspravlja na sastancima skupštine. Vlasnici poslovnih prostora unutar stambenog objekta na sednicama skupštine imaju po jedan glas za svaki stan u zgradi.

Članovi skupštine stanara između sebe biraju upravnika zgrade, koji ujedno predsedava ovim telom i dužan je da prisustvuje svakoj sednici.

Skupština stanara zgrade se obrazuje ukoliko je prisutno minimum polovina vlasnika ili njihovih predstavnika koji moraju biti radno sposobna lica. Stambena zgrada u pravnim poslovima ima svojstvo pravnog lica, poseduje račun i pečat.

Registrovanje skupštine zgrade, izrada pečata i otvaranje računa

Nakon što se konstituiše skupština stanara i izabere predsednik (upravnik), sledi izdavanje originala i kopije zapisnika sa konstitutivne sednice od strane predsednika skupštine i to na pisarnici opštine na kojoj se stambeni objekat nalazi. Uz to je potrebno priložiti potpis svih vlasnika i njihove brojeve ličnih karata.

Nakon što se zapisnik overi kod notora, moguće je pristupiti izradi pečata kod pečatoresca.

Kako bi zgrada postala pravno lice, potrebno je uraditi sledeće:

  • podneti zahtev za uverenje predsednika skupštine radi daljeg zastupanja;
  • uz uverenje potrebno dostaviti potvrdu o broju stanova i njihovim vlasnicima;
  • sačekati uverenje koje izdaje Stambeni odsek opštine;
  • uz uverenje se dobija potvrda o matičnom broju skupštine;
  • otvaranje poslovnog računa podrazumeva prilog u vidu odluke skupštine zgrade i potvrde o PIB-u (poreski identifikacioni broj koji se dobija u Poreskoj upravi).

Podaci o stambenim zajednicama se beleže u registru stambenih zajednica lokalne samouprave gde se stambena jedinica nalazi. 

papiric na oglasnoj tabli

 

Sazivanje skupštine stanara – ko podnosi zahtev?

Neophodno je da se sednica održi najmanje dva puta godišnje i to na inicijativu upravnika, dok zahtev za sazivanje skupštine stanara može podneti i vlasnik stana pojedinačno.

Zahtev za sazivanje skupštine stanara podnosi vlasnik posebnog dela, a ako predsednik skupštine ne sazove sastanak u narednih 10 dana, vlasnik ima pravo na samostalno sazivanje i obavezu da obavesti upravnika.

Skupština stanara za svoj rad zahteva kvorum, odnosno ostvarivanje mogućnosti za donošenjem odluka i to u vidu obične većine vlasnika koji imaju pravo glasa po određenom pitanju. Ukoliko kvorum nije ostvaren, sednica se saziva u periodu od najmanje 3 i najkasnije 30 dana.

Obaveštenje o održavaju skupštine stanara

Obaveštavanje vlasnika posebnih delova stambene jedinice vrši se javno i tako da samo obaveštenje bude na istaknuto na vidljivo mesto (najpraktičnije je na oglasnoj tabli), koje koriste svi stanari, kao što su hodnik ili ulaz. 

Obaveštenje mora da sadrži datum, vreme i mesto održavanja sednice skupštine stanara. Potrebno ga je istaći najmanje 3 ili posebno 1 dan pre održavanja i to samo u hitnim slučajevima.

Poželjno je učestvovati na sastancima, kako bi vi sami mogli dati doprinos prilikom donošenja određenih odluka i kako bi skupština kao takva imala kvorum za održavanje.

Potrebno je da učestvujete u zajedničkim odlukama, bez obzira da li ste sami vlasnik ili zakupac pa ste dobili odobrenje od vlasnika da učestvujete. Saznajte nešto više koja su prava podstanara pre nego što se preselite.

Jedno ili dva neprisustvovanja neće vam oduzeti puno, ali ako nastavite da se ne pojavljujete bez javljanja unapred, skupština stanara stambene zgrade će vas smatrati nedostupnim i vaš glas izbaciti prilikom prebrojavanja vlasnika za postizanje kvoruma, kako za tu sednicu tako i za donošenje drugih odluka.

Odluka skupštine stanara – kako se donosi i ko ima pravo glasa?

Odluke skupštine stanara donose se običnom većinom glasova prisutnih vlasnika. Kada se radi o donošenju odluka koje se tiču raspolaganja zajedničkim prostorijama, poveravanja poslova upravniku i kreditnom zaduživanju, potrebno je postići dvotrećinsku većinu.

Kada je poseban deo zgrade u susvojini, suvlasnici dobijaju deo glasova koji je odgovarajući njihovom udelu u vlasništvu. Ukoliko želite da se upoznate sa time kako izgleda odluka skupštine stanara, primer ovakvog dokumenta možete potražiti na uvid kod upravnika zgrade.

Zapisnik sa sednice skupštine stanara

Skupština stanara na svojim sednicama donosi odluke koje se unose u zapisnik skupštine stanara, koji vodi upravnik ili osoba koju je imenovao. 

Zapisnik sa sastanka skupštine stanara mora da sadrži:

  • mesto i datum;
  • ime zapisničara;
  • opis rasprave sažet u nekoliko tačaka;
  • rezultat glasanja i način glasanja po svakoj tački.

U zapisnik se unose imena lica koja su učestvovala u radu sednice, a pored njih ga potpisuju upravnik i zapisničar. 

Skupština stambene zajednice – nadležnosti

Şkupština stambene zajednice kao jedan od organa predstavnika stanara ima svoje nadležnosti i odluke ne može donositi van svog delokruga. U zajedničkom radu sa upravnikom i aktima kao što su kućni red i zakon o stanovanju pomaže normalnom životu svih stanara. 

Nadležnosti su jasno definisane članom 42. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, prema kome skupština stanara ima ovlašćenje za sledeće aktivnosti:

  • biranje i razrešavanje upravnika;
  • donošenje odluke o poveravanju poslova upravljanja zgradom (profesionalnom upravniku);
  • donošenje pravila vlasnika (u skladu sa članom 17. stavom 2. istog zakona;
  • odluka o uzimanju kredita;
  • određuje visinu naknade svakog stana na ime zajedničkih troškova;
  • odluka o preduzimanju radova na zajedničkim delovima;
  • odluka o raspolaganju zajedničkim prostorijama;
  • program održavanja zajedničkih delova.

Prema gore navedenom članu zakona, nadležnosti ima ukupno 19, dok smo se mi potrudili da izdvojimo one najvažnije.

Skupština stanara u sklopu svojih osnovnih aktivnosti mora imati odabir upravnika iz redova vlasnika stanova, kako opština ne bi dodelila profesionalnog upravnika.

Takođe, donošenje zajedničkih odluka i održavanje zajedničkih delova, kao i dograđivanje i spajanje prostorija veoma je bitno iz ugla stanara. Uz sve to, podizanje kredita i zajednički troškovi moraju biti javni i doneti na skupštini stambene zajednice.

Predsednik skupštine stanara – obaveze

Poslove upravnika obavlja predsednik skupštine stanara koji se bira iz reda vlasnika stanova na sednici i to aktom koji se zove Odluka o izboru predsednika skupštine stanara. U suprotnom, ako se to ne desi, lokalna samouprava dodeljuje profesionalnog upravnika.

Predsednik skupštine stanara u obavezi je da prisustvuje svakoj sednici, dok mu mandat traje 4 godine i može biti reizabran. Mandat takođe prestaje ostavkom ili razrešenjem, a dužan je da vrši svoju funkciju 30 dana nakon prestanka mandata, dok se ne izabere novo lice.

Obaveze upravnika skupštine stanara su sledeće:

  • zastupanje i predstavljanje stamebene zajednice;
  • podnošenje prijave za upis u Registar stambenih zajednica;
  • izvršava odluke stambene zajednice;
  • vodi evidenciju o vlasnicima posebin delova stambene jedinice.

Kompletan popis prava i obaveza predsednika skupštine stanara možete pogledati u već pomenutom zakonu.  

Održavanje zgrade – skupština stanara i predsednik kao zajednički delatnici

Održavanje zgrade vrši se na osnovu odluka donetih na zajedničkim sednicama stanara, a možemo ih podeliti u tri osnovne kategorije:

  • tekuće održavanje zgrade – spadaju svi poslovi u vezi sa čišćenjem, popravkama, servisiranjem i ostalim redovnim sanitarnim aktivnostima u cilju lepšeg i funkcionalnijeg zajedničkog prostora;
  • investiciono održavanje zgrade – zajedničko ulaganje stanara preko kolektivnog računa i to sa ciljem većih popravki, zamena određenih delova i rekonstrukcije.
  • hitne intervencije.

Troškovi se raspodeljuju na različite načine u odnosu na to o kojoj se vrsti održavanja radi. Kod plaćanja troškova za tekuće održavanje, potrebno je da znate kako svi vlasnici plaćaju jednak iznos bez obzira na kvadraturu stana. Sa druge strane, kada se radi o investicionom održavanju, visina troškova se najčešće računa prema kvadraturi vašeg stana i srazmerno tome precizira. 

Skupština stanara po uzoru na predstavnička tela državnih institucija ima svoje nadležnosti, prava i obaveze. Deluje u skladu sa zakonom i kao takva je nesumnjivo veoma korisna u cilju ostvarivanja funkcionalnijeg zajedničkog života svih stanara.

Nadamo se da ste čitanjem teksta dobili veliki broj korisnih informacija o tome šta je zapravo skupština stanara, kao i da će vam ovo biti motiv da se nakon selidbe uključite u donošenje zajedničkih odluka koje se tiču svih. Pre svega toga, selidbu obavite bez imalo muke, bezbedno i povoljno, te nas kontaktirajte kako bi ugovorili termin.   

O nama

Firma “Selidbe Miladinović“ postoji već 7 godina. Kao porodični posao, u poslovanju se isključivo vodimo principma profesionalnosti i kvalitetom. Zadovoljstvo naših klijenata nam je potvrda i motiivacija za dalji napredak.
Sa zadovoljstvom možemo reći da smo do sada radili preko 30.000 selidbi na teritoriji cele Srbije, sa posebnim osvrtom na Beograd i Novi Sad.